MASLINA

Stablo masline je voćka iz reda Ligustrals, porodice Oleaceae, roda Olea (maslina).
Unutar roda Olea spada trideset različitih vrsta među kojima je Olea europaea L.  koja ima dvije podvrste oleaster (divlja) i sativa (pitoma).
Stablo masline se u Mediteranskim zemljama uzgaja oko 6.000 godina.
Tu je smješteno oko 95 % svjetske proizvodnje.
Stanište maslina uvjetovala je mediteranska klima (blage zime, vruća i suha ljeta).
Područja navedenih karakteristika se nalaze između 30° i 45° geogrefske širine južne i sjeverne hemisfere.

Potiče iz priobalnih područja istočnog Mediterana, od Sirije i Male Azije, sjevernog Irana do juga Kaspijskog mora. Njeno korištenje u antičkoj Grčkoj je dovelo do širenja biljke i prema zapadnom Sredozemlju.

Nasadi maslina su podignuti i u Amerci nakon njenog otkrića, a isto se desilo i sa Australijom u 19 st.
Danas u svijetu raste oko 850 milijuna stabala maslina na oko 80 milijuna hektara zemljišta. Proizvede se oko 10 milijuna tona plodova maslina od kojih se 90 % preradi u ulje dok se ostatak preradi u stolne masline. U Hrvatskoj se proizvede oko 35 tisuća tona plodova maslina i 5 tisuća tona.

Maslina razvija stablo, koje je nepravilno, kvrgavo i razgranato. Listovi su kožnati i šiljasti, dok je boja listova na naličju tamno zelene boje, donja strana lista je bjelkastosrebrene boje. Kada je u cvatu, maslina razvija bijele cvijetove u grozdovima, a plod je ovalnog oblika tamnozelene (nezreli plod) do crne boje (zreli plod). Plod je bogat uljem, koje se od čvrstog dijela ploda može odvajati:
- silom pritiska (presom),
- centrifugalnom silom (centrifugom) te
- silom razlika površinske napetosti (perkolacija).